Opstanak planeta – velik izazov za čovječanstvo
Među 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda najvažnijim se čini onaj koji se odnosi na očuvanje života na Zemlji.
Šume su krucijalni dio sustava Zemlje, vitalan za atmosferu, tla, životinjski svijet, stabilnost klime… Oko 1,6 milijardi ljudi izravno ovisi o šumama od čega je 70 milijuna autohtono stanovništvo. Šume su dom za više od 80 posto svih kopnenih vrsta životinja i biljaka. Nažalost taj resurs polako ali sigurno nestaje, najviše krčenjem. Između 2010. i 2015. godine na Zemlji je izgubljeno 3,3 milijuna hektara šumskih površina.
Oko 2,6 milijardi ljudi izravno ovisi o zemljoradnji, no 52 posto površina korištenih za zemljoradnju je umjereno ili teško oštećeno degradacijom tla. Između 1999. i 2013. godine skoro 24 milijuna četvornih kilometara obradivog tla pokazuje smanjenje produktivnosti – 19 posto tla pod žitaricama, 16 posto tla pod šumama, 19 posto travnjaka i 28 posto pašnjaka. Zbog suša i desertifikacije svake se godine gubi 12 milijuna hektara obradivog tla – 23 hektara svake minute! Na tim se površinama svake godine moglo uzgojiti 20 milijuna tona žitarica. Degradacijom tla teško je pogođeno 74 posto siromašnog stanovništva na globusu.
Divlje životinje na planetu u velikoj su opasnosti. Prema posljednjim analizama i izračunima na Zemlji je oko 8,7 milijuna vrsta – oko 6,5 milijuna na kopnu i oko 2,2 milijuna u oceanima. Ujedinjeni narodi su 6. svibnja objavili izvješće prema kojem je milijun vrsta na Zemlji pred istrebljenjem. Nezakonito izlovljavanje i krijumčarenje i dalje miniraju napore zaštitnika prirode, a podaci govore o 7000 vrsta životinja i biljaka uključenih u redovitu ilegalnu trgovinu u oko 120 zemalja.
U Amazoniji, najvećem prašumskom području, uz rast temperature za 3,2 stupnja očekuje se devastirajući gubitak 60 posto biljnih i skoro 50 posto životinjskih vrsta! Čak i uz uspješno ostvarenje cilja od 2 ºC, ipak će 35 posto vrsta u tom području biti ugroženo. A ako se ništa ne poduzme, najcrnje prognoze za područje Amazonije, pluća planeta, kako se to područje nerijetko zove, govore o 70 posto gubitka biljnih vrsta i gmazova, te 60 posto gubitka vrsta sisavaca i ptica.
I u drugim dijelovima svijeta prognoze nisu nimalo svjetlije. Primjerice u jugozapadnoj Australiji, čak i uz ispunjenje cilja od +2 ºC, predviđa se izumiranje 30-60 posto vrsta biljaka i životinja.
Europa najviše ulaže u programe zaštite prirode i životinjskog svijeta
Stanje u Europi, koja možda najviše ulaže u programe zaštite bioraznolikosti i borbu s klimatskim promjenama, također nije obećavajuće. U programu UN-a za okoliš (UNEP) procjenjuje se da je do 24 % vrsta koje pripadaju skupinama kao što su leptiri, ptice i sisavci već potpuno nestalo s teritorija određenih europskih država. Prema podacima koje je od 2007. objavio Međunarodni savez za očuvanje prirode (IUCN), u Europi je kritično ugroženo 23% vodozemaca, 19 % gmazova, 15 % sisavaca i 13 % ptica.
Europska komisija je u lipnju 2011. usvojila strategiju radi „zaustavljanja gubitka biološke raznolikosti i uništavanja usluga ekosustava u EU-u do 2020., kao i njihovog obnavljanja…, uz povećanje doprinosa EU-a u sprječavanju gubitka biološke raznolikosti na svjetskoj razini”. Uz cilj za 2020., strategija EU-a za biološku raznolikost definira viziju za 2050.: „Do 2050. biološka raznolikost Europske unije i usluge ekosustava koje pruža odnosno njezin prirodni kapital, zaštićeni su, vrednovani i primjereno obnovljeni zbog stvarne vrijednosti biološke raznolikosti i zbog njihova ključnog doprinosa dobrobiti ljudi i gospodarskom blagostanju i to tako da se izbjegnu katastrofalne promjene uzrokovane gubitkom biološke raznolikosti.”
Utemeljen je projekt Natura 2000, ekološka mreža zaštićenih područja na području Europske unije čiji je cilj zaštititi glavne vrste staništa i ugrožene vrste u Europi. Natura 2000 obuhvaća 18 % kopnenog područja EU-a i znatne dijelove okolnih mora. Hrvatska, također, značajno sudjeluje u tom projektu i među naprednijim je zemljama u pogledu zaštićenih površina.