Planet ili plastika?
Svjetski oceani – njihova temperatura, kemijski sastav, struje i život u njima – vrlo su bitni za globalne sustave koji čine Zemlju pogodnom za život ljudi. Kišnica, voda za piće, vremenske prilike, klima, obale, dobar dio naše hrane pa čak i kisik u zraku koji udišemo, sve to u konačnici daje i regulira more. Kroz povijest, oceani i mora bili su vitalni i za trgovinu i prijevoz. Stoga je pažljivo upravljanje ovim bitnim globalnim resursom ključno za održivu budućnost.
Do kraja 2025. trebali bismo spriječiti i značajno smanjiti sve vrste zagađivanja morskih resursa, a posebno one aktivnosti koje dolaze s kopna. Do kraja 2020. bi trebalo osigurati održivo upravljanje morskim i obalnim ekosustavima, zaštititi ih od značajnih negativnih utjecaja te poduzimati akcije za njihovu obnovu kako bi oceani ponovo postali zdravi i produktivni. Plan je i djelotvorno regulirati izlov ribe i okončati prekomjerni ribolov, kao i destruktivne ribarske prakse. Plan je, nadalje, primijeniti planove upravljanja pripremljene na znanstvenoj osnovi, kako bi se obnovile zalihe riba u najkraćem mogućem roku.
S druge strane, treba osigurati malim profesionalnim ribarima pristup morskim resursima i tržištima.
FOX National Geographic Channel
PLANET ILI PLASTIKA?
Izaberimo planet!
Stvorili smo je. Ovisimo o njoj. Gušimo se u njoj.
Da je plastika izumljena u doba kad su prvi doseljenici zaplovili iz Plymoutha u Engleskoj prema Sjevernoj Americi i da je njihov brod Mayflower bio krcat plastičnim bocama s vodom i sendvičima umotanim u plastičnu foliju, njihovi bi otpaci vjerojatno plutali po vodi i danas, četiri stoljeća poslije!
Budući da je plastika otkrivena tek potkraj XIX. stoljeća, a prava proizvodnja krenula je tek oko 1950., imamo posla sa samo 8,3 milijarde tona te supstancije. Od toga je više od 6,3 milijarde tona postalo otpad. A od tog otpada, čak 5,7 milijardi tona nikada nije reciklirano. Nitko ne zna koliko nerecikliranoga plastičnog otpada završava u oceanu, posljednjem slivniku na Zemlji – gruba procjena: između 4,8 i 12,7 milijuna tona svake se godine izruči samo iz priobalnih područja. Nitko ne zna koliko je vremena potrebno da se sva ta plastika potpuno razgradi na sastavne molekule. Procjene su od 450 godina do – nikad.
Procjenjuje se da plastika u moru svake godine ubije na milijune morskih životinja. Štetne posljedice trpi gotovo 700 vrsta, među kojima su i one ugrožene. Na nekima su te posljedice vidljive, ako su zadavljene odbačenim ribarskim mrežama ili prstenovima ambalaže za konzerve. Ali ima ih mnogo više kod kojih posljedice nisu vidljive. Morske vrste svih veličina, od zooplanktona do kitova, unose u sebe mikroplastiku, komadiće kojima je promjer manji od pet milimetara. Mikroplastike ima posvuda u moru, od sedimenta na najdubljemu morskom dnu pa do plovećih ledenih santi na Arktiku, koje će, prema jednoj procjeni, zbog otapanja u sljedećih deset godina osloboditi više od bilijun komadića plastike u vodu. Na nekim plažama na havajskom Velikom otoku čak 15 posto pijeska zapravo čine zrnca plastike.
Prije oko godinu dana na skupu u Nairobiju 193 zemlje napravile su sporazum nazvan Čista mora, ali njime se ne uvodi porez na plastiku kojim bi se osigurala sredstva za čišćenje i reciklažu. On je neobvezujući pa samim time nema ni moć. To je u biti samo deklaracija dobrih namjera – da se prekine onečišćenje oceana plastikom. U tom smislu on nije kao Pariški sporazum o klimi, nego više kao Sporazum iz Rio de Janeira, donesen 1992. godine, u kojem se svijet obvezuje na borbu protiv opasnih klimatskih promjena. Norveški ministar ekologije Vidar Helgesen nazvao je novi sporazum snažnim prvim korakom.
A koje korake svi mi možemo učiniti? FOX National Geographic Channel daje odgovor velikom akcijom PLANET ILI PLASTIKA!
U lipnju prošle godine National Geographic pokrenuo je projekt „Planet ili plastika“ i započeo inicijativu osvještavanja javnosti oko globalnog problema zagađenja oceana i mora plastikom.
Ogromne količine plastike završavaju u oceanu; tragovi mikroplastike pronađeni su u čak 114 vodenih životinjskih vrsta, a oko 700 morskih vrsta je jelo ili bilo u doticaju s plastikom! U slučaju da se ne dogode nikakve promjene do 2050. godine, u oceanima će biti više plastičnog otpada nego riba! Akcija „Planet ili plastika“ želi podići svijest o problemu plastike u oceanima i morima i potaknuti društvo na smanjenje korištenja plastike, prvenstveno plastike za jednokratnu uporabu.
Prema riječima Petre Ledinek, voditeljice projekta „Planet ili plastika“ u Hrvatskoj – National Geographic, kao medij i kao komunikacijska platforma, sudjeluje u globalnoj kampanji kojom će se obratiti gledateljima, najširoj javnosti i svojim poslovnim partnerima te organizirati i poticati lokalne akcije i inicijative u Hrvatskoj – na taj način će vrlo konkretno doprinijeti rješavanju ovog problema.
National Geographic kao globalni brend s bogatom poviješću znanstvenih otkrića i istraživanja, ima jedinstvenu poziciju da se uhvati u koštac s ovom krizom na najbolji mogući način – kroz realističan prikaz pravog stanja zagađenosti planeta i znanstveni pristup tom gorućem problemu o kojem ovisi opstanak planeta.
OSLOBODIMO JADRAN OD PLASTIKE
ZLARIN – PRVI HRVATSKI OTOK BEZ JEDNOKRATNE PLASTIKE
Kampanja „Planet ili plastika“ National Geographic-a podržala je inicijativu Adriatic Plastic Challengea koji je organizirala udruga Terra Hub, a kojoj je dugotrajni cilj oslobađanje Jadrana od plastike. Stručni žiri u kojem su bili i predstavnici NG Channela odabrao je projekt „Zlarin – otok bez plastike“ čija je vizija učiniti Zlarin prvim hrvatskim otokom bez jednokratne plastike. Plastične vrećice zamijenit će papirnatima i platnenima, izbacit će slamke, a plastične čaše i pribor za jelo, također će zamijeniti ekološki prihvatljivijim rješenjima. Projekt podupire lokalno stanovništvo te turistička zajednica otoka Zlarina.
ZOOLOŠKI VRT GRADA ZAGREBA
IZLOŽBA O UTJECAJU PLASTIKE NA VODENI SVIJET
Na Međunarodni dan borbe protiv plastičnih vrećica u Zoološkom je vrtu grada Zagreba prošle godine otvorena edukativna izložba Planet ili plastika.
Na istaknuto je mjesto postavljen akvarij s četiri „nove“ vrste riba. To su: jadranska slamka, crvenorepa čašica, bocogubica i vrećica napuhača. Riječ je zapravo o plastičnim proizvodima koji jasno prikazuju kako će ocean izgledati 2050. godine ako se nastavi zagađivati današnjim tempom. Naime, tada bi u oceanima moglo biti više plastike nego vodenih životinja.
„Želja nam je ukazati na problem s plastikom u svijetu i utjecati na promjene u ponašanju ljudi kako bismo usporili poražavajuće trendove. Fokus izložbe je stavljen na jednokratnu plastiku; plastične vrećice, slamke i plastične boce. Naime, jednoj plastičnoj vrećici potrebno je deset do dvadeset godina da se razgradi. Kada taj broj godina pomnožimo s plastičnim vrećicama koje prosječna obitelj potroši u samo jednom tjednu, dolazimo do poražavajućih vrijednosti. Zato nam je cilj ukazati na to da prvenstveno trebamo krenuti od sebe i početi mijenjati svoje navike. Odbačenom plastikom ugrožena su sva mora i oceani na svijetu, uključujući i naše Jadransko”, istaknula je Petra Ledinek, voditeljica marketinga za Hrvatsku tvrtke Fox Networks Group Europe u sklopu koje djeluje National Geographic Channel.
Izložba se može razgledati do svibnja 2019., a akvarij postaje dio stalnog postava Zoološkog vrta kao stalno i snažno podsjećanje na nužnost borbe za planet Zemlju, za njegova mora i oceane, prtov plastične pošasti!
Između plastike i planeta – BIRAMO PLANET!