Čista i obnovljiva energija
Održiva, pouzdana i konkurentna proizvodnja, distribucija i opskrba čistom energijom ključna je misija ljudskog razvoja.
Od početka rada prvog elektroenergetskog sustava na tlu Hrvatske i jednog od prvih izmjeničnih sustava u svijetu do danas prošle su 123 godine. Naime, 28. kolovoza 1895. iz hidroelektrane Krka na rijeci Krki, 11 kilometara dugim dalekovodom potekla je električna energija do niskonaponske mreže Šibenika. O tome koliko je bio napredan taj pothvat, govori podatak da je samo tri dana ranije s radom započela jedna od povijesno najpoznatijih hidroelektrana na izmjeničnu struju u svijetu, ona na Nijagarinim slapovima u SAD-u. Danas HEP energiju u Hrvatskoj proizvodi u 8 termoelektrana, 26 hidroelektrana, 2 bioenergane na drvnu biomasu, solarnim elektranama koje su postavljane na HEP-ovim poslovnim objektima, 3872 toplinske stanice smještene u gradovima Zagrebu, Zaprešiću, Samoboru, Sisku i Osijeku, a također je suvlasnik Nuklearne elektrane Krško u Sloveniji. Energija se prenosi i distribuira do kupaca kroz 7694 km visokonaponskih vodova, 140.436 km vodova srednjeg i niskog napona te uz pomoć 175 trafostanica visokog napona i 25.259 trafostanica srednjeg i niskog napona , a toplinska kroz 318 km vrelovodne i 60 km parovodne mreže.
Održivo i društveno odgovorno poslovanje
Poslovanje povezano s energijom mora biti uravnoteženo i podjednako odgovorno u sve tri bitne dimenzije: gospodarskoj, društvenoj i okolišnoj. Od odgovornih tvrtki danas se očekuje da rade na dugoročno održive načine. Sustavni pristup DOP-u i održivom razvoju traje više od dva desetljeća. Još 1996. godine usvojena je Poslovna politika zaštite okoliša, a 2003., primjerice, HEP dobiva državnu nagradu kao društveno odgovorna tvrtka u području zaštite okoliša. HEP je jedna od prvih energetskih kompanija u tranzicijskim državama koja je 1999. počela izdavati izvješće o utjecajima na okoliš.
Energetski sektor je nedvojbeno u protekla dva desetljeća bio među najizloženijima brzim promjenama uslijed tehnološkog razvoja, znanstvenog napretka, ali i promjena u regulacijskim trendovima u tržišnom i okolišnom segmentu. Međutim, energetski sektor ima i jednu karakteristiku koja je kontradiktorna brzom razvoju: projekti u energetici se moraju planirati za razdoblje duže od jednog desetljeća. Upravo zato je energetski sektor na velikom ispitu krajnjih granica mogućnosti i izvedivosti održivog razvoja. Elektroenergetski sustav ne može biti previše fleksibilan, jer infrastruktura nije jednostavno prilagodljiva, a ujedno mora imati viziju koja zadire daleko u budućnost.
Strategija razvoja do 2030.
Globalne promjene u energetskom sektoru potaknute su između ostalog i društvenim i ekonomskim razvojem, tranzicijom prema obnovljivim izvorima energije te specifičnim geopolitičkim okolnostima, a ogledaju se u liberalizaciji, konsolidaciji i rastu konkurentnosti, uspostavi nadnacionalnih regulatora na području Europske unije, razvoju informacijskih tehnologija i infrastrukture nove generacije, zamjeni zastarjelih i neefikasnih tehnologija, visokoj nepredvidivosti cijena energenata, spajanjima, preuzimanjima i formiranju strateških partnerstva, povećanju udjela obnovljivih izvora energije i smanjenju emisije CO2 te smanjenju potrošnje električne energije (ekonomske krize, mjere energetske učinkovitosti).
U cilju usklađivanja poslovnih procesa s Klimatsko-energetskim okvirom Europske unije prema kojem energija mora biti sigurna, održiva, konkurentna i povoljna te s globalnim ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda, HEP grupa je donijela Strategiju razvoja do 2030. godine.
Usprkos tome što se HEP grupa nalazi u relativno povoljnom startnom položaju zbog niskog udjela specifičnih emisija (70 posto električne energije proizvodi se bez emisija CO2,), sve zahtjevniji dugoročni klimatsko-energetski ciljevi utjecat će na poslovne odluke i poslovanje te postaviti izazove na koje će se morati odgovoriti.
Stoga je u ciljeve održivosti ugrađena modernizacija mreže i postojećih proizvodnih pogona u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama, izgradnja i ulaganje u obnovljive izvore energije – vjetroelektrane, solarne elektrane i hidroelektrane kako bi se smanjile emisije onečišćujućih tvari u okoliš i povećala energetska učinkovitosti. Strategija će se posebice usklađivati s donošenjem ključnih dokumenata Republike Hrvatske, prije svega Strategijom niskougljičnog razvoja te s njom povezanom Strategijom energetskog razvoja kao i svim zahtjevima koji proizlaze iz zakonskih promjena od važnosti za poslovanje. Naime, u odlučivanju o budućnosti treba voditi računa o korporacijskim, ali i o nacionalnim interesima.
Održivost i ciljevi
O svojim utjecajima na gospodarstvo, društvo i okoliš HEP je dosad objavio četiri izvješća o održivosti za 2013. i 2014., 2015., 2016. i 2017. godinu. U izradi Izvješća o održivosti za 2017. godinu, u istraživanju je sudjelovao 71 dionik iz raznih sektora i raznih tipova poslovnih ili suradničkih odnosa s HEP grupom (nadležna tijela, regulatorna tijela, akademska zajednica, jedinice lokalne samouprave, dobavljači, kupci, nevladine udruge, mediji itd.). Procjena dionika i procjena članova radne skupine u potpunosti su se preklapale u svih šest ciljeva za koje je procijenjeno da HEP grupa može imati značajan utjecaj u njihovom ostvarenju u kontekstu područja svog poslovanja.
U konkretnoj realizaciji koja se može iščitati u planovima razvoja i poslovanja HEP grupe te realiziranim projektima, u okviru prepoznatih ciljeva HEP grupa aktivno sudjeluje u ostvarenju sljedećih ciljeva i podciljeva: Cilj Pristupačna energija iz svih izvora – Univerzalni pristup cjenovno prihvatljivim, pouzdanim i modernim energetskim uslugama; Znatno povećati udio energije iz održivih izvora; Udvostručiti globalnu stopu rasta energetske učinkovitosti; Poboljšati međunarodnu suradnju s ciljem olakšavanja pristupa i promocije ulaganja u istraživanje i razvoj tehnologije “čiste energije”; Proširiti infrastrukturu i unaprijediti tehnologiju pružajući moderne i održive energetske usluge; Cilj Industrija, inovacija, infrastruktura – Razvijati kvalitetnu, pouzdanu, održivu i otpornu infrastrukturu; Promovirati uključivu i održivu industrijalizaciju; Unaprijediti i prilagoditi infrastrukturu i industriju kako bi bile održive; Pojačati znanstvena istraživanja, unaprijediti tehnološke sposobnosti; Cilj Održiva potrošnja i proizvodnja – Ostvariti održivo upravljanje i učinkovito korištenje prirodnih resursa; Okolišno prihvatljivo upravljati kemikalijama i svim vrstama otpada u njihovom životnom vijeku; Znatno smanjiti stvaranje otpada prevencijom, smanjenjem, recikliranjem ili oporabom; Uvoditi održive prakse i integrirati informacije o održivosti u izvještajne cikluse; Poticati održivu praksu u javnoj nabavi; Cilj Dostojanstven rad i ekonomski rast – Postići više razine ekonomske produktivnosti diversifikacijom, tehnološkim napretkom i inovacijama; Postići potpuno i produktivno zapošljavanje i pristojan rad za sve žene i muškarce, uključujući i mlade osobe te osobe s invaliditetom, te podjednaku plaću za rad jednake vrijednosti; Štititi radna prava i promicati sigurnu radnu sredinu; Cilj Zaštita klime – Jačati otpornost i sposobnost prilagodbe za klimatske nepogode i prirodne katastrofe; Jačati obrazovanje, dizati svijest te jačati ljudske i organizacijske sposobnosti za umanjenje učinaka klimatskih promjena, prilagodba, smanjenje utjecaja i rano obavještavanje.
Ostvarivanje ciljeva održivog razvoja UN-a očituje se u strateškom opredjeljenju za ulaganja u modernizaciju mreže i postojećih proizvodnih pogona u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama, izgradnji i ulaganjima u obnovljive izvore energije – vjetroelektrane, solarne elektrane i hidroelektrane kako bi se smanjile emisije onečišćujućih tvari u okoliš i povećala energetska učinkovitosti te povećala raznolikost izvora i sigurnost opskrbe kupaca.
Modernizacija i nove tehnologije
Nalazimo se usred višegodišnjeg, 3,6 milijardi kuna vrijednog investicijskog ciklusa revitalizacija i modernizacija vlastitih hidroelektrana. U sklopu tog ciklusa odvija se završna faza revitalizacije najveće hidroelektrane – HE Zakučac na rijeci Cetini. Ukupna vrijednost investicije u rekonstrukciju HE Zakučac je približno milijardu kuna. Rekonstrukcijom HE Zakučac dotrajala je oprema zamijenjena novom uz primjenu najboljih suvremenih tehnoloških i tehničkih rješenja. Snaga elektrane povećat će se za 52 MW, što će omogućiti povećanje prosječne godišnje proizvodnje za 58 GWh. Uz HE Zakučac, nastavlja se s pripremama za revitalizaciju HE Varaždin, HE Senj i nekoliko drugih velikih hidroelektrana. U tijeku je rekonstrukcija još nekoliko hidroelektrana (primjerice HE Gojak, CHE Fužine, HE Ozalj). Tim projektom revitalizacije i modernizacije hidroelektrana produljit će se radni vijek hidroelektrana, osigurati novih 160 megavata snage i prosječnu očekivanu dodatnu proizvodnju električne energije od 387 GWh godišnje te izravno doprinijeti stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava
HEP je 2014. projektirao i pustio u rad devet fotonaponskih elektrana na krovnim plohama poslovnih zgrada u sjedištu HEP-a u Zagrebu te zgrada HEP Operatora distribucijskog sustava u Čakovcu, Šibeniku (TS Bilice), Splitu, Opatiji, Zadru, Dubrovniku i na dvije lokacije u Osijeku. Projekt je nastavljen 2017. godine postavljanjem četiriju elektrana na krovove zgrada koje koristi HEP Proizvodnja. HEP je 2017. od Primorsko-goranske županije preuzeo projekt izgradnje Sunčane elektrane Cres. SE Cres snage 6,5 MW bit će prva neintegrirana sunčana elektrana u sustavu HEP-a. Ujedno će to biti i najveća sunčana elektrana u Hrvatskoj (trenutno su najveće sunčane elektrane snage 1 MW) te će prosječno proizvoditi oko 8,5 GWh godišnje, što odgovara potrošnji oko 2000 kućanstava.
Početkom 2018. HEP je u pogon pustio svoje prve dvije kogeneracijske elektrane na šumsku biomasu, u Osijeku i Sisku. Primarna svrha BE-TO Osijek je proizvodnja tehnološke pare za industrijske potrošače te toplinske energije za centralizirani toplinski sustav grada Osijeka, a BE-TO Sisak za proizvodnju toplinske energije za centralizirani toplinski sustav grada Siska te tehnološke pare za industrijske potrošače.
Novi visokoučinkoviti kombi-kogeneracijski blok KKE EL-TO Zagreb, električne snage 150 MWe i toplinske snage 114MWt, bit će pouzdan oslonac sigurnog napajanja grada Zagreba električnom i toplinskom energijom. To je osobito važno u trenucima ozbiljnih poremećaja u elektroenergetskom sustavu jer svodi mogućnost prekida u isporuci električne i toplinske energije u gradu Zagrebu na najmanju moguću mjeru. U skladu sa smjernicama o energetskoj učinkovitosti koja je sastavni dio strateških energetskih dokumenata EU i Republike Hrvatske, HEP će izgraditi novi kogeneracijski blok, izuzetno visoke uštede primarne energije, koji će zamijeniti dio dotrajalih i zastarjelih jedinica na lokaciji EL-TO Zagreb.
Kako se radi o toplifikacijskom objektu koji će koristiti isključivo plinsko gorivo, to znači znatno manju specifičnu količinu emisija CO2 po proizvedenom kWh energije u odnosu na postojeće stanje.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike dodijelilo je krajem srpnja 2018. HEP ODS-u 150 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj za Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža koji je ukupno vrijedan 230 milijuna kuna. Projekt je značajan za prilagodbu djelatnosti distribucije električne energije u Hrvatskoj promjenama koje donosi takozvani Čisti energetski paket Europske unije. Cilj projekta je uvođenje informatizacije i koncepta napredne mreže u postojeću distribucijsku mrežu električne energije kako bi se u 2023. godini u odnosu na stanje u 2014. godini smanjio udio gubitaka u distribucijskoj mreži te kako bi se broj korisnika povezanih s naprednim mrežama do 2023. godine povećao za dodatne 24 tisuće. U sklopu pilot-projekta na području Zagreba, Splita, Osijeka, Zadra i Dubrovnika, zamijenit će se 449 transformatora, ugraditi 24.000 brojila kod krajnjih kupaca te provesti automatizaciju srednjonaponske mreže radi stvaranja tehničkih preduvjeta za širu integraciju obnovljivih izvora u elektrodistribucijsku mrežu.
Projekt 3Smart (Smart Building-Smart Grid-Smart City), koji je započeo 1. siječnja 2017., trebao bi osigurati tehnološki i zakonodavni okvir za cjelovito gospodarenje energijom u zgradama, distribucijskim mrežama i glavnim infrastrukturama gradova u dunavskoj regiji. U suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva kao vodećim te brojnim drugim partnerima, HEP radi na projektu čiji je cilj omogućiti modularno upravljanje energijom između zgrada i distribucijske mreže kroz alat Platforma u zgradama, mrežama i infrastrukturi. Platforma će se razviti kroz projekt 3Smart i testirati na pet pilot-lokacija u pet zemalja dunavske regije – među ostalima na zgradi FER-a i HEP-ovoj zgradi u Zagrebu. Projekt se sufinancira iz fondova Europske unije (ERDF, IPA), kroz Transnacionalni dunavski program, a ukupna vrijednost projekta iznosi 3,79 milijuna eura, što ga čini jednim od najvećih projekata iz INTERREG programa.
Projekt eMOBILNOST je razvojni projekt kojim se želi ići u korak s energetskom strategijom Europske unije. Početkom 2015. godine HEP je započeo ciklus izgradnje ELEN punionica u hrvatskim gradovima na temelju sporazuma potpisanih s gradovima i svim stranama koje imaju interes i želju modernizirati javni i privatni transport te tako doprinijeti očuvanju okoliša. Prateći stavke Direktive EU o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, HEP je do sada postavio i pustio u pogon vise od 50 javnih ELEN punionice diljem Hrvatske. Osim punionica u gradovima, radi se i na rješavanju međugradskog prometa. Na autocestama i cestama interaglomeracije planira se postavljanje mreže brzih i ultrabrzih punionica uz sufinanciranje iz EU fondova. Nabavlja se ukupno 70 rapidnih AC/DC punionica, 4 ultrabrze punionice, 18 brzih AC punionica, 10 wall-box punionica i 10 beskontaktnih punionica koje će sve biti povezane u objedinjeni sustav nadzora i upravljanja.
ZelEn, električna energija sa zajamčenim podrijetlom, dobivena isključivo iz obnovljivih izvora, proizvod je namijenjen velikim poslovnim kupcima. Sredstva od prodaje ZelEna prikupljena u posebni fond koriste se namjenski za projekte energetske učinkovitosti i izgradnju obnovljivih izvora energije integriranih u građevine. Ciljevi izvedbe takvih projekata su smanjenje emisija stakleničkih plinova uvođenjem “zelenih“ tehnologija, doprinos povećanju kvalitete života te doprinos ispunjenju obveza HEP-a sukladno Direktivi o energetskoj učinkovitosti, a koje se odnose na energetsku obnovu zgrada. Korisnici doniranih projekata ustanove su javnog sektora koje obavljaju djelatnosti odgoja i obrazovanja, znanosti, kulture, informiranja, sporta, tjelesne kulture, tehničke kulture, skrbi o djeci, zdravstva, socijalne skrbi i skrbi o invalidima. Izvedene mjere energetske učinkovitosti, uz povećanje udobnosti za korisnike i djelatnike ustanova, dovode do značajnih ušteda u potrošnji energenata te time smanjenja režijskih troškova, a ujedno i ugljičnog otiska tih ustanova.
Čista energija tako postaje ostvariv imperativ u globalnoj borbi za održivi razvoj Hrvatske.