Gradski parkovi – mjesta za dušu

Nije čudno što smatramo da priroda djeluje blagotvorno. Vrlo je stara izreka „zeleno je zdravo za oči“. Naposljetku, naša vrsta  nije stasalo na betonu nego u prašumama i stepama. Naše uši nisu stvorene za prodornu buku prometa nego za podmuklo struganje grabežljivčevih šapa i zvižduk vjetra koji upozorava na skoro nevrijeme. Naše se oči nisu razvile da razabiru jednolična sivila grada nego zlaćane, maslinaste i purpurne nijanse koje naviještaju zrelo voće i mladice, a naš mozak da te osjetilne podražaje nagradi osjećajem dubokog zadovoljstva. Urbani život nije normalan za čovjeka i zato u svojoj staklobetonskoj svakodnevnici nužno trebamo što više zelenila, što više biljaka, što više prirode! A svjedočimo upravo suprotnom, naročito u Zagrebu, gdje se zelene površine smanjuju, parkovi nestaju, a da bi se gradila noNikad ne može biti previše: prirode.
Henry David Thoreauva betonska čudovišta.

No, napredni gradovi svijeta misle i djelaju drugačije. Najbolji primjer je Pariz!

Nikad ne može biti previše: prirode.
Henry David Thoreau

Parižani  silno nastoje oživjeti i ozeleniti mrtve dijelove grada i zapuštene betonske prostore? Primjerice Parc des Buttes-Chaumont. Nekoć su na tom komadu zemlje bila stara vješala, zatim rudnik sadre, pa gradsko smetište. Sad je tu velik idilični park s travnatim brežuljcima, kojem život udahnjuju cvat i pjev ptica te mnoštvo ljudi što se prelijeva po njegovim travnatim padinama: boksači, glazbenici, studenti koji proučavaju svoje bilješke ili napamet uče tekst za predstavu, zaljubljeni koji se poput akrobata kotrljaju jedno preko drugoga i starci koji su se smjestili na travu da se odmore.

Zapravo, Parižani će od bilo kojeg mjesta u gradu napraviti park ili vrt: bilo kojeg balkončića, zatvorene tvornice automobila, propale garaže, napuštenog kolodvora, pa čak i golemog valovitog pročelja novog muzeja. Žrtvovat će široke bulevare za biciklističke staze s razgranatim krošnjama. Borit će se za parkove, a ne za stanove ili multimedijalne centre. Odreći će se brze gradske željeznice duž Seine zbog privremenog parka uz plažu, a u svakom će zapuštenom zemljištu vidjeti mogući hram zelenila.  Od stare nadzemne željeznice napravili su veliku, zelenu šetnicu, srušili su cijeli blok starih zgrada blizu središta grada da naprave novi park, neprestano sade nova stabla….

Posljednjih godina došlo je do pravog procvata sadnje drveća u gradovima i stvaranja novih perivoja i javnih mjesta za druženje – što je djelomice potaknuto novim znanstvenim spoznajama. Sve veći broj istraživanja pokazuje da površina s mnogo lisnatog bilja filtrira zagađenje i zadržava sitne čestice prljavštine i čađe: ulično drveće može smanjiti količinu čestica iz ispušnih plinova u zraku. Veći šumarci mogu imati i važniju ulogu pluća u gradovima, jer čiste zrak od opasnih kemikalija. U Chicagu su znanstvenici otkrili da drveće godišnje uklanja oko 212.281 kilogram čestica, 88.904 kilograma dušičnog dioksida, 84.368 kilograma sumpornog dioksida i 15.422 kilograma ugljičnog monoksida.

Lišće stabala također priječi put sunčevoj svjetlosti, i tako hladi otoke vrućine koju stvaraju tvrde gradske površine. Temperatura asfalta ili betona pod sjenom stabla može biti 20 Celzija niža nego dio ulice pod vrelim ljetnjim suncem; zrak tik ispod krošnje zrelih stabala može biti nekoliko stupnjeva svježiji.

Perivoji i vrtovi također su ključni za ljudsku društvenu i psihičku dobrobit. Istraživanja  su pokazala da ljudi koji žive u zgradama pokraj zelenih površina imaju jači osjećaj zajedništva i bolje se nose sa svakodnevnim stresom i problemima. Manje su agresivni i manje nasilni, imaju bolje rezultate na testovima koncentracije i učinkovitije rješavaju svoje probleme.

U najnovijem istraživanju, američkoj studiji koja uključuje 450 djece u dobi od pet do osamnaest godina, znanstvenici su otkrili da djeca s poremećajima pozornosti pokazuju smanjene simptome u prirodnom okolišu. Roditelji su izjavili da se dječja sposobnost koncentriranja, izvršavanja zadataka i pridržavanja uputa uvelike popravila nakon igre u zelenilu – u svim dobnim skupinama, u svim dijelovima zemlje.

Grad s mnogo parkova pomaže nam da ostanemo fizički zdravi i da se borimo protiv prekomjerne težine i dijabetesa. Nedavno su dva velika istraživanja ljudi u napučenim gradskim središtima u Nizozemskoj i Japanu pokazala da su oni koji žive u područjima sa zelenim površinama kojima mogu šetati znatno boljeg zdravlja i imaju nižu stopu smrtnosti od onih koji nemaju pristup zelenilu. Zdravstvena istraživanja ukazuju na to da i relativno pasivan dodir s prirodom snižava krvni tlak i smanjuje tjeskobu.

Što je više urbanih parkova i zelenila to je kvalitetniji i bolji i sadržajniji život u gradovima – površine pod urbanim parkovima treba širiti, a ne ih smanjivati!