Američki izbori i klimatske promjene
Iako zvuču čudno, a poznavateljima je sasvim normalno – američki predsjednički izbori od velike su važnosti za borbu svijeta s klimatskim promjenama!
Prvo, mnoge se države oslanjaju na američku politiku, posebno u pitanjima poput klimatske krize, što znači da Washington silno utječe na globalno ponašanje. Drugo, SAD su drugi najveći zagađivač na svijetu nakon Kine, i za klimu je bitno kako se SAD ponašaju. Ono što sljedeći predsjednik učini ili ne učini u naredne četiri godine imat će dubok utjecaj na najgore učinke klimatskih promjena.
Stručnjaci se slažu da svijet treba američkog predsjednika kojem je stalo do klimatskih promjena.
Predsjednik Donald Trump je u svom mandatu uništio domaće ekološke propise i politike osmišljene da ograniče globalno zagrijavanje. Na međunarodnom polju izvukao je SAD iz ključnog pariškog klimatskog sporazuma, jedinog globalnog ugovora koji treba spriječiti opasno zagrijavanje planeta. Trump jasno i glasno sumnja u klimatske promjene. S druge strane, njegov demokratski izazivač Joe Biden izjavio je da je “globalno zagrijavanje egzistencijalna prijetnja čovječanstvu.” Slaže se sa znanstvenicima da su globalne koncentracije ugljičnog dioksida – glavnog krivca za zagrijavanje planeta – na najvišim razinama u ljudskoj povijesti.
Prekasno je zaustaviti sve utjecaje klimatskih promjena. Požari su ove godine zapalili domove diljem SAD-a, nezapamćene poplave pogodile su Aziju, zabilježene su smrtonosne vrućine i suše, ledene kape bilježe brzi gubitak i otapanje ledenjaka, Sibir se otapa… Zato je Pariški sporazum, koji nastoji ograničiti globalno zagrijavanje na znatno ispod 2° C i nastaviti napore na njegovom ograničavanju na 1,5 ° C, te postići neto nultu emisiju do 2050. Godine, izuzetno važan, a izlazak SAD-a pod Trumpom silan je udarac svijetu i klimi. Studije su pokazale da je takozvani “Trumpov efekt” izlaska olakšao i drugim zemljama da odustanu od svojih klimatskih obveza – Ako Sjedinjene Države nisu odgovorne, zašto bismo mi trebali biti?
Tijekom posljednje tri i pol godine, Trumpova administracija vratila je standarde učinkovitosti goriva , ublažila ograničenja emisije metana, odobrila najveće smanjenje granica zaštićenog zemljišta u povijesti SAD-a i izmijenila Zakon o čistoj vodi i Zakon o ugroženim vrstama. Srećom, Trumpova akcija oživljavanja američke industrije ugljena propada , jer ugljen neprestano gubi bitku s čistijim i jeftinijim alternativama.
S druge strane, Biden je iznio klimatski plan vrijedan 1,7 milijardi dolara usredotočen na čistu energiju, zelena radna mjesta i s ciljem električne energije bez ugljika do 2035. godine i nultom emisijom do 2050., te najavio ponovno pridruživanje pariškom klimatskom sporazumu.
Dakle, mišljenje i stav Amerikanaca na izborima su i važan glas za budućnost i opstanak planeta.
Magarac je simbol američkih demokrata, a slon republikanaca.
Izvještaj UN-ovog Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC) za 2018. godinu naglasio je da svijet ima vremena samo do 2030. godine da dovoljno smanji emisije kako bi se zagrijavanje ograničilo na 1,5 ° C i izbjegli najstrašniji klimatski utjecaji. Bez SAD-a i zemalja koje se ugledaju na njih to će biti teško postići, praktično nemoguće. SAD imaju znanost, tehnologiju i financije za napredak s jedne strane, a s druge enormno pridonose globalnom zatopljenju i problemima okoliša.
Dok su pod Trumpovom administracijom SAD negirale potrebu borbe s globalnim zatopljenjem i povlačile negativne poteze, Europska unija i Kina najvljuju plan da do postanu ugljično neutralna do 2060. godine.
Kao dio Pariškog sporazuma, bogate zemlje su se obvezale mobilizirati 100 milijardi dolara godišnje u vidu klimatskih sredstava za zemlje u razvoju – a Trump rekao da SAD to neće učiniti pod njegovom upravom. Izlazak SAD-a stavlja mnogo veće zahtjeve pred druge zemlje i ugrožava planove za budućnost.
Kako sada stvari stoje, ako se vlade i budu držale svojih trenutnih ciljeva prema Pariškom sporazumu, svijet će se do kraja stoljeća ugrijati za 2,7° C, što znači još ekstremnih oluja, vrućina, veći porast razine mora i za mnoge dijelove svijeta suše ili ekstremne padaline.
Dakle, američki izbori su ekološki zamah leptirovih krila koji u svijetu može izazvati klimatsku oluju i zato je važno kakav i čiji svjetonazor će voditi novu američku administraciju.