Njezino veličanstvo voda
Voda, “plavo zlato”, sa svojih više od 40 anomalija vlada svijetom i primarni je medij putem kojeg osjećamo klimatske promjene, koje će odrediti i našu budućnost – jesmo li spremni za to?
Svijet koji nas okružuje prepun je anomalija u svim oblicima žive i nežive prirode, a rekorder u anomalijama je voda – ta “obična” tekućina sastavljena od samo jednog atoma kisika i dva atoma vodika. Više od 40 otkrivenih anomalija vode ozbiljno dovodi u pitanje definiciju anomalije s obzirom na to da je ova jednostavna tekućina s toliko grešaka matrica života, sastavni dio svih “savršenih” bića te upravlja životom na Zemlji. Nema mjesta na planetu gdje nećemo naći vodu jer ima je u izobilju. Iako nije rijetka i čovjeku tako dragocjena tvar poput zlata ili nafte, postaje sve važnija u opstanku čovjeka na Zemlji. Nestašica vode već sada pogađa 40 posto stanovništva, a do 2025. očekuje se da će 1,8 milijardi ljudi živjeti u područjima s apsolutnom nestašicom vode.
Voda postaje “plavo zlato” oko kojeg se vode sukobi, a s klimatskim promjenama taj se rizik povećava. O tome govore i podaci zabilježeni u najvećoj svjetskoj bazi podataka Water Conflict Chronology u kojoj je do srpnja 2018. naveden 551 slučaj najrazličitijih vrsta sukoba oko vode u razdoblju od 3000. godine prije nove ere do danas, s tendencijom rasta broja sukoba. “Sit gladnom ne vjeruje” jer nekadašnje mukotrpno nošenje kanti s vodom sa zdenaca, česmi ili potoka zamijenjeno je elegantnim pokretom ruke na slavini. No, i danas postoje mjesta na Zemlji u kojima najčešće žene i djeca prevaljuju kilometre kako bi zagrabili vodu sumnjive kakvoće za svoje dnevne potrebe. Klimatske promjene tjeraju nas da promislimo o budućnosti kakvu smo iskrojili, a voda nam svakodnevno šalje signale da naš “kroj” nije dobar. Stručnjaci kažu kako voda može pamtiti, što će se vjerojatno opet pripisati još jednoj anomaliji. Priznajte, ona je više od samo jednostavne i obične vode, pune grešaka. Ona je čudesna i zaslužuje našu punu pozornost te najprestižniju titulu koju joj čovjek može dodijeliti – njezino veličanstvo voda!
Utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse
Ta čudesna voda primarni je medij putem kojeg ćemo osjetiti učinke klimatskih promjena. Stručnjaci izvještavaju kako su mjerenja pokazala da je 16 od 17 najtoplijih godina zabilježeno od početka 21. stoljeća te kako je 2016. godina bila najtoplija godina od kada postoje mjerenja. Prema klimatskim modelima i scenarijima, procjenjuje se da će do 2100. temperature u Hrvatskoj porasti od 2,4 do 4,9 °C s porastom sušnih godina na cijelom području Hrvatske te porastom ekstremno vlažnih godina u istočnoj Hrvatskoj, uz opći trend izmjenjivanja ekstremnih suša i poplava te učestalost prirodnih katastrofa.
Prema Izvještaju o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima iz 2017. godine, procjenjuje se daljnje povećanje temperature zraka i evapotranspiracije, stagnacija trenda ukupnih oborina s nepovoljnim godišnjim rasporedom oborina, što će utjecati na stvaranje vodnih zaliha te povećanje varijabilnosti godišnjih promjena s dugotrajnim pojavama sušnih razdoblja. Kopnene vode i more iznimno su vrijedni resursi, ali i vrlo ranjivi na utjecaj klimatskih promjena.
Što možemo učiniti?
Svjetska populacija osjetljiva je na klimatske promjene i rizike, a najviše će biti pogođeni stanovnici urbanih sredina, osobito siromašnih četvrti, priobalja, područja izloženih negativnim utjecajima čovjeka na vode, kao i rizične skupine poput osoba starije dobi, djece, bolesnih i nomadskih naroda. Svoje dosadašnje navike i ležernost prema prirodnim resursima kao da su nepresušno blago trebat će ne samo preispitati nego i potpuno promijeniti. Primjerice, plastika koja je u prošlom stoljeću bila revolucionaran proizvod danas je prijetnja u hranidbenim lancima i potencijalno je štetna za ljudsko zdravlje. Zabranama pokušavamo riješiti taj problem, no ona će još stoljećima plivati u našim morima i rijekama. Važne preokrete morat ćemo učiniti i u pitanjima vezanim uz vodu, racionalno je trošiti i ponovno upotrijebiti. Otpadne vode, osobito velikih gradova, potencijalan su izvor vode koju možemo pročistiti i ponovno upotrijebiti. Primjenom prirodnih, “zelenih” rješenja možemo pomoći u rješavanju prijetnji od poplava, ali i pridonijeti ozelenjavanju gradova i bioraznolikosti. Očuvanjem vrijednih močvarnih sustava koji nam osiguravaju rezerve vode, pročišćavanje voda, prihranu podzemnih tokova i zaštitu bioraznolikosti, možemo znatno pridonijeti globalnom očuvanju voda. Primjere dobre prakse u svijetu trebamo prenositi i primjenjivati, a edukacijom najmlađih i javnosti potaknuti razumijevanje i prihvaćanje odgovornosti očuvanja vodnih resursa kao uvjeta života. Stoga su i Hrvatske vode 2013. pokrenule dječji program u okviru kojega su objavljene četiri edukativne slikovnice koje se prezentiraju u školama i vrtićima. Zanimanje za vodu i njeno očuvanje potiče se i izvođenjem predstave o vodi te natječajem za osnovne škole. Od 2013. godine educirano je gotovo 18.000 djece na 213 prezentacija i 67 predstava.
Gubici vode u sustavima hrvatske javne vodoopskrbe iznose 50 posto i to se žurno mora promijeniti!
Vodno gospodarstvo na čelu s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike te Hrvatskim vodama ulaže puno napora kako bi se vodni resursi očuvali i racionalno koristili. Suradnja s ostalim sektorima i djelatnostima ključni je čimbenik uspjeha, a edukacija najmlađih jamči da će znanje i iskustvo iz 142 godine duge tradicije upravljanja vodama u Hrvatskoj biti u najboljim rukama. Možda nemamo sve odgovore na pitanja o klimatskim promjenama i još nas čeka dalek put u sagledavanju uzroka i posljedica, ali jedno je sigurno – zajedno i odlučno moramo učiniti sve kako bismo očuvali njezino veličanstvo vodu!