Hrvatska – zemlja bogata vodom

Bogatstvo vodnog resursa i prirodnih ljepota svrstava Hrvatsku u sam vrh europskih i svjetskih lista pa je po raspoloživim količinama vode na petome mjestu u Europi i 42. mjestu u svijetu (UNESCO, 2003.). Uz bilancu površinskih voda (vlastitih i tranzitnih) od 156,3 x 10⁹ m³/god. i obnovljive zalihe vode od 9133,3 x 106 m³/god., možemo reći kako je Hrvatska relativno bogata vodom i za sada problemi s vodom nisu na kritičnoj razini, a nisu ni ograničavajući čimbenik razvoja. No, zbog naglašene prostorno-vremenske neravnomjernosti raspoloživih zaliha, čemu pridonosi i velik udio krškog područja (50 %) koji ima slabu mogućnost dugotrajnog zadržavanja vode, i u sadašnjim klimatskim uvjetima pojavljuju se problemi u opskrbi vodom, osobito izraženi u jadranskom slijevu tijekom ljetnih sušnih razdoblja. Procjenjuje se da bi ti problemi mogli biti pojačani klimatskim promjenama, ali i činjenicom da su kopneni i morski resursi u velikoj mjeri ovisni i o prekograničnim utjecajima (gotovo su sve veće rijeke u Hrvatskoj prekogranične, a Jadransko more pod utjecajem je Sredozemnog mora). Posebno su ugroženi priobalni krški vodonosnici i ostali vodni resursi priobalja zbog očekivanih smanjenih protoka i razina podzemnih voda te prodora mora u vodonosnike, kao i ulaska zaslanjenih morskih voda duž korita vodotoka u zaleđu. Naglašene negativne posljedice očekuju se kod vodotoka u priobalju zbog kumulativnog učinka istovremenih pojava podizanja razine mora i ekstremnih protoka. Duga obalna linija čini Hrvatsku ranjivom na porast razine mora, čime će povijesne jezgre gradova Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad ili Dubrovnik biti najosjetljivije, kao i dolina Neretve te ostale niske obale, plaže i infrastruktura uz priobalje i na otocima.